PORUČI ODMAH

Padovi kao drugi vodeći uzrok smrti od nenamernih povreda u svetu

Padovi, sa preko 684.000 fatalnih ishoda, predstavljaju drugi vodeći uzrok smrti od nenamernih povreda u svetu, posle povreda u saobraćaju, a ujedno i najčešći način nefatalnog povređivanja. Svaka druga povreda nastaje usled pada, navodi se na sajtu Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd. Padovi se dešavaju tokom cele godine i zastupljeni su u različitim starosnim kategorijama.

Na temu padova, preloma i prevencije istih razgovaramo sa prof. dr Ivanom Micićem, rukovodiocem Klinike za ortopediju i traumatologiju UKC Niš.

Padovi i povrede

Povrede usled padova mogu biti blaže kao što su modrice i posekotine, ali i teže poput povreda glave i preloma kostiju. Globalno se svake godine desi oko 180 miliona preloma godišnje.

Osobe starije od 85 godina imaju četiri puta veću verovatnoću da slome kost nego osobe između 65 i 75 godina. Najčešći tipovi preloma kod starijih osoba su kuk, kosti u kičmi (pršljenovi), noga ili skočni zglob, ruka i rebra. Svake godine, oko 300.000 starijih ljudi ima prelom kuka, a čak 90% tih preloma je rezultat padova. Pokazano je da prelom kuka u prvoj godini od nastanka preloma, dovodi do smrtnog ishoda u 20% slučajeva. Kod polovine preživelih mogu se javiti ograničenja u pokretljivosti i treba im štap ili hodalica za kretanje, dok oko 25% preživelih zahteva dugotrajnu negu i nakon godinu dana od preloma kuka.

Najčešći uzroci padova

Najčešći uzroci padova su slabost mišića, otežano balansiranje, nedostatak vitamina D, upotreba lekova koji dovode do pospanosti i vrtoglavice, promene krvnog pritiska kao i neadekvatna obuća.

Starija populacija se često slabije hrani, manje kreće i manje izlaže sunčevoj svetlosti, tako da je nedostatak vitamina D česta pojava i tokom letnjih meseci. Poznato je takođe da starije osobe mogu imati smanjenu produkciju vitamina D čak i uz adekvatno izlaganje suncu, a određena medicinska stanja i lekovi takođe mogu smanjiti sposobnost tela da apsorbuje, proizvode ili koristi vitamin D.

Prevencija padova i preloma

Padovi i prelomi se mogu sprečiti ukoliko nosite odgovarajuću obuću, redovno radite vežbe koje održavaju i pospešuju koordinaciju i ravnotežu, redovno kontrolišete krvni pritisak i unostite dovoljno vitamina D.

Vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju koštane i mišićne mase i snage, pa samim tim i uticaj na smanjen broj padova.

Neophodan je za pravilno preuzimanje kalcijuma unetog putem ishrane i njegov transport do kosti, što osigurava da one ostanu jake i zdrave.

K2D3® VIVA za jače kosti i vitalne zglobove!

Da bi se postiglo optimalno zdravlje kostiju, preporučuje se upotreba kombinacije vitamina K2 i D3 tokom cele godine. Vitamin K2 ima dve važne funkcije: prvo, aktivira osteokalcin, protein koji je neophodan za ugradnju kalcijuma u kosti. Osteokalcin je potreban za mineralizaciju kostiju, što znači da bez njega kalcijum ne može da se veže i ugradi u kost.

Drugo, vitamin K2 pomaže u sprečavanju taloženja kalcijuma tamo gde je on nepoželjan, kao što su zidovi arterija. Ovaj mehanizam se naziva „kalcifikacijom“ i on predstavlja proces gde se kalcijum taloži u tkivima gde on ne bi trebao da bude, što može da prouzrokuje probleme sa srcem i krvnim sudovima. Vitamin K2 pomaže u sprečavanju kalcifikacije tako što uklanja kalcijum iz zidova arterija i transportuje ga u kosti gde je potreban.

Studije su pokazale da vitamin K2 doprinosi smanjenju gubitka koštane mase i smanjenju rizika od preloma. Ukoliko i dođe do preloma, vitamini K2 i D3 omogućavaju brže zarastanje preloma.

Zbog toga preporučujem K2D3® VIVA proizvod koji sadrži najbolje iskoristljiv oblik vitamina K2-MK7, kao i 2000 IJ vitamina D3 u jednoj soft gel kapsuli. Soft gel kapsula omogućava da naš organizam lakše preuzme unete vitamine, a mi možemo biti sigurni da će oni pravilno biti iskorišćeni – za jake kosti i vitalne zglobove, ali i za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.